O časopisu

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja međunarodni je časopis koji objavljuje neobjavljene izvorne znanstvene radove, prethodna priopćenja, pregledne i stručne radove te druge priloge iz područja edukacijsko – rehabilitacijskih znanosti, logopedije, pedagogije, psihologije, lingvistike i fonetike, kliničke medicinske znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite te interdisciplinarnih društvenih i humanističkih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, probira, procjene i dijagnostike te tretmana, obrazovanja i ostalih modaliteta sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s različitim razvojnim i stečenim psihofizičkim poremećajima i/ili problemima u ponašanju. Časopis je primarno usmjeren na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja o: inkluzivnoj edukaciji i rehabilitaciji osoba s teškoćama u učenju, intelektualnim teškoćama i pervazivnim poremećajima; edukaciji i rehabilitaciji osoba s oštećenjima vida i sluha, motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima; komplementarnim i suportivnim art terapijama; logopedskim temama vezanim uz poremećaje komunikacije, jezika, govora, glasa i gutanja; temama iz socijalne pedagogije i kriminologije vezanim uz probleme u ponašanju. Časopis objavljuje radove pisane u cijelosti na hrvatskom i engleskom jeziku, odnosno samo na engleskom jeziku. Prednost imaju radovi koji se temelje na rezultatima empirijskih istraživanja, ali i teorijski, pregledni i stručni radovi, kao i komentari znanstvenika i stručnjaka te prikazi knjiga bit će uzeti u razmatranje.

Otvoreni pristup

Časopis izlazi dvaput godišnje isključivo u online formatu. Cijeli je sadržaj časopisa je u otvorenom pristupu i pristup je svim sadržajima besplatan. U skladu s definicijom otvorenog pristupa (BOAI), svi sadržaji časopisa dostupni su korisnicima za čitanje, preuzimanje, umnožavanje, distribuiranje, tiskanje, pretraživanje ili upotrebu u bilo koju drugu zakonitu svrhu. Korisnici ne smiju upotrebljavati materijale za komercijalne svrhe. Časopis primjenjuje CC BY NC licencu.

Troškovi zaprimanja i objavljivanja priloga

Časopis autorima ne naplaćuje troškove zaprimanja, recenziranja ili objavljivanja članaka i drugih priloga.

Financiranje časopisa

Izdavač časopisa je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a izdavanje časopisa sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Postupak recenziranja

Časopis primjenjuje dvostruko anoniman postupak recenziranja. No i prije slanja radova na recenziranje, po zaprimanju rada, Uredništvo provodi prvi pregled rada koji se odnosi na njegovu prikladnost za objavljivanje u časopisu (tematsko područje, zadovoljavanje temeljne strukture rada).

Etička načela objavljivanja

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, jednako kao i drugi časopisi u svijetu, zastupa etičko djelovanje u pogledu istraživanja i objavljivanja znanstvenih i stručnih radova. Iako je etično postupanje u znanosti, a koje je usko povezano s pojmom odgovornog istraživačkog ponašanja (Lacković i Borovečki, 2008), postalo samorazumljivo, nažalost, često smo svjedoci kršenja etičkih načela. U tu svrhu opisi koji slijede, služe kao podsjetnik ili kontrola svih onih čimbenika odgovornog istraživačkog ponašanja o kojima je nužno promisliti prije nego što se rad uputi u daljnji postupak objave.

U nastavku slijede detaljnije obrađena etička obilježja:

• • • autorstvo
    • sukob interesa
    • plagijati i autoplagijati
    • izmišljanje i krivotvorenje podataka

1.    Autorstvo

Popis autora, odnosno autorstvo na znanstvenom ili stručnom radu potvrda je da svaki pojedinac ima odgovarajuće kvalifikacije i odgovornost za istraživanje u određenom području. Preporučuje se da se o autorstvu napravi dogovor prije no što istraživanje uopće započne kako bi se izbjegle nedoumice i pogrešna očekivanja. U skladu s tom preporukom očekuje se da je autorstvo rezultat dogovora između svih autora rada.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO, 2006) u svom Etičkom kodeksu navodi da se autorom  postaje ako se sudjeluje u:

(A) razvoju ideje istraživanja, izradi koncepta i oblika istraživanja;

(B) prikupljanju i obradi ili tumačenju rezultata istraživanja;

(C) pisanju i oblikovanju znanstvenog uratka ili kritičkoj reviziji i nakon odobrenja toga uratka.

Svaki autor treba zadovoljiti barem jedan uvjet iz svake kategorije (A), (B) i (C) te moći braniti intelektualni sadržaj objavljenih publikacija (D).

Svako namjerno pogrešno predstavljanje o znanstvenikovoj povezanosti s radom smatra se oblikom neetičkog ponašanja koje potkopava povjerenje u izvještavanje u samom radu (Elsevier, 2017). Četiri vrste autorstva nisu prihvatljive za HRRI:

• • • autori duhovi - autori koji su pridonijeli pisanju rada u svim kriterijima, ali nisu naznačeni kao autori,
    • autori gosti - autori koji nemaju nikakav doprinos u izradi rada, ali su navedeni u autorstvu,
    • nagrađeni autor (poklonjeno autorstvo) - autori čiji se doprinos temelji na slaboj povezanosti s istraživanjem i
    • podmetanje autorstva - gdje se nekoga bez znanja i pristanka dopisuje na popis autora.

Minimalni doprinosi pojedinaca kao što su primjerice, savjeti i preporuke oko statističke obrade ili kritički čitatelji treba biti naznačen kao zahvala (uvijek s dopuštenjem osobe), a ne rezultirati autorstvom.

2. Sukob interesa

Svako znanstveno istraživanje treba se temeljiti na kriterijima transparentnosti i objektivnosti u provedbi i izvještavanju. Ako se bilo koji član u lancu objavljivanja rada (istraživač, autor urednik časopisa, recenzent) dovede u situaciju da njegovi interesi narušavaju te kriterije otvara se prostor za sukob interesa.

Borovečki i Lacković definiraju konflikt interesa kao svaku situacija u kojoj financijski i drugi skriveni utjecaji mogu učiniti pristranim profesionalnu znanstvenu objektivnost i prosudbu (2008, str. 13). Pritom naglašavaju da u konfliktu interesa mogu biti institucije i pojedinci. Definiraju dvije vrste konflikta:

• • 1. očiti konflikt interesa svaka je situacija u kojoj se razumnoj osobi čini da postoji pristranost u donošenju profesionalnih odluka te
    2. potencijalni konflikt interesa je svaka situacija u kojoj postoji mogućnost nastanka konflikta interesa.

Kako bi se spriječio sukob interesa potrebno je:

• • • da istraživači, odnosno autori izvijeste o financijskoj podršci istraživanja kako bi se osiguralo da tijelo koje je uključeno u financiranje isključeno iz daljnjih koraka evaluacije;
    • da recenziju ne provodi osoba koja je na bilo koji način uključena u istraživanje, npr. voditelj projekta ne bi smio recenzirati radove svojih članova projekta ili recenzent ne bi smio biti u nikakvoj rodnoj vezi s autorima;
    • da urednik i članovi uredništva ne objavljuju radove u časopisu u čijem uređivanju sudjeluju (ovaj potencijalni sukob interesa reguliran je novim Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja; čl. 39, stavak d) najmanje dvije trećine znanstvenih radova moraju biti objavljene u časopisima, odnosno publikacijama kojima izdavač ili suizdavač nije institucija, društvo ili neka druga organizacija u kojoj je pristupnik u trenutku objave rada bio zaposlen ili je bio član uredništva ili izdavačkog savjeta).

3. Plagijati i autoplagijati

Plagiranje je preuzimanje nečije ideje, podataka i teksta bez citiranja ili dopuštenja, a kreće se od izravnog kopiranja do parafraziranja. Danas se plagiranje smatra najvećim i najraširenijim etičkim propustom u području znanosti. Iako je pojam plagiranja određenjem jasan, njegova operacionalizacija daleko je teža. Kriteriji poput količine preuzetoga kao mjere za određivanje je li nešto plagijat, kao i postupci uredništva prema plagiranju nisu dogovoreni niti propisani.

Harris (2001) navodi da je u procesu izrade rada potrebno stalno preispitivati jesu li to tuđe ideje i tuđe riječi u mom radu. Ako nisu, nema potrebe za citiranjem, međutim, ako jesu, potrebno je navesti izvor. Autor mora biti svjestan svog vlastitog doprinosa kao i navesti one izvore i autore na čijim je idejama i riječima nadogradio svoje istraživanje.

HRRI koristi Turnitin program za provjeru plagiranja kroz koji prolazi svaki rad već u prvoj razini provjere koju provodi Uredništvo časopisa. U slučaju utvrđivanja plagijata ili autoplagijata Uredništvo časopisa vodit će se postupkom predstavljanim u COPE flowchartu.

Uvriježenim se smatra da je prepisivanje do 10% teksta dopušteno, ali samo u određenim situacijama, npr. kada autor preuzima svoje podatke iz drugih svojih izvora. Na takve se situacije najčešće nailazi kod objavljivanja završnih, diplomskih radova ili doktorskih disertacija. Pritom se taj postotak može isključivo odnositi na prenošenje rezultata rada, opisa ispitanika i mjernog instrumenta. Drugim riječima, podudarnosti ne smiju biti u dijelu uvoda i nikako ne u dijelu rasprave i zaključka. Također, navedeni postotak ne odnosi se na kumulativni zbroj na razini riječi i sintagmi, već isključivo na razini rečenice i razini iznad nje (odlomka).

Također, samocitiranja su prihvatljiva samo kada su opravdana i logična.

Kod preuzimanja slika, tablica i bilo kojeg drugog dokumenta autori trebaju osigurati odobrenje izvornog autora ili nadležnog izdavača za njihovo preuzimanje. Očekuje se i primjena originalnih programa (primjerice, licencirani programi za statističku obradu) i originalnih mjernih instrumenata (primjerice, originalni listovi za odgovore za sve sudionike ispitivanja).

4. Izmišljanje i krivotvorenje podataka

U sva tri koraka provedbenog dijela istraživanja - prikupljanje i analiza podataka te oblikovanje završnog izvještaja, može se potkrasti niz pogrešaka o kojima treba kontinuirano promišljati. Iskusan istraživač koji je u provedbenoj fazi posebno vođen etičkim načelima istraživanja unaprijed će promišljati o svim mogućim propustima koji se mogu dogoditi u svakom koraku i prije nego što do njega stigne i osigurati njegovu provedbu na najvišoj razini.

Izmišljanje (eng. fabrication) i krivotvorenje (eng. falsification) odnose se na manipuliranje i izmišljanje podataka. Brisanjem ili nadodavanjem podataka dovodi se do neistinitog izvještavanja u radu, a time i do netočnih zaključaka. Kako bi se ovakva zlouporaba umanjila ili spriječila, pojedini časopisi traže da se uz rad prilože i svi sirovi rezultati prikupljeni u istraživanju. Također, stvaranje zajedničkog repozitorija svih podataka istraživanja (eng. data management) jedan je od načina osiguravanja točnog izvještavanja.

U fazi provedbe istraživanja važno je i sljedeće:

• • 1. Da su obavijesni pristanci sveobuhvatni i detaljni u pogledu informiranja potencijalnih sudionika o svrsi istraživanja, dobrovoljnosti sudjelovanja, osiguravanja anonimnosti sudionika istraživanja te da su navedeni svi potencijalni rizici ispitivanja kao i korist koju od istraživanja imaju sudionici.
    2. Da su obavijesni pristanci prikupljeni te je posebno objašnjen način prikupljanja pristanka kod specifičnih kliničkih skupina kod koji su sposobnosti donošenja odluke o sudjelovanju trajno ili privremeno umanjene (npr. istraživanja koja uključuju osobe s afazijom ili djecu s autizmom).
    3. Da se podatci rabe samo u svrhu za koju su sudionici dali pristanak. Svaka naknadna uporaba rezultata u drugu svrhu zahtijeva dobivanje dodanog pristanka sudionika.
    4. Da u obradi podataka ne dolazi do zlouporabe podataka tako da se brišu ili se ne izvještava o rezultatima koji nisu u skladu s postavljenim hipotezama rada ili da se iz istog razloga nadodaju nepostojeći podatci.
    5. Da u radu nema u potpunosti ili djelomično izmišljenih podataka ili čak cijelog istraživanja.
    6. Da se izvještava i zaključuje isključivo na temelju stvarno prikupljenih podataka.
    7. Da podatci nisu istovremeno objavljeni u dva ili više časopisa.
    8. Da rad ne predstavlja salami slicing, odnosno da nije rezultat cjepkanje povećeg istraživanja na jako velik broj manjih istraživanja.

Kako bi se izbjeglo odstupanje od etičkih načela, poželjno je da autori prije slanja svog rada u HRRI provjere sljedeće:

• • 1. Da su svi autori zaista pridonijeli barem jednom uvjetu unutar A, B i C kategorije te da zadovoljavaju kategoriju D.
    2. Da je popis autora i kao i njegov redoslijed donesen na temelju dogovora svih autora.
    3. Da su osobe koje su malim postotkom pridonijele  izradi rada, ali nedovoljno prema kriterijima o autorstvu koje nalažu etički kodeksi da bi bili autori, navedene u Zahvali. Ti su pojedinci na to pristali.
    4. Da na radu nema autora duhova ni gostiju, kao ni nagrađenog i podmetnutog autorstva.
    5. Da ste uredništvo časopisa popratnim pismom izvijestili o potencijalnom sukobu interesa.
    6. Da ste naveli izvor financiranja istraživanja.
    7. Da ste provjerili da u radu nema tuđih ideja i riječi za koje nije naveden izvor. Da su posebice provjerena parafraziranja koja se često smatra da ih ne treba citirati.
    8. Da nema suvišnog i nepotrebnog samocitiranja.
    9. Da postoji odobrenje nadležnog etičkog tijela za provedbu istraživanja i da su prikupljeni obaviješteni pristanci sudionika.
    10. Da su obavijesni pristanci sveobuhvatni i detaljni u pogledu opisa svrhe istraživanja te da je osigurana dobrovoljnost i anonimnost sudionika.
    11. Da su se u radu rabili izvorni programi i mjerni instrumenti.
    12. Da je rad rezultat navedene svrha istraživanja u obavijesnom pristanku.
    13. Da su podatci o kojim se izvještava stvarni i nisu ni pod kakvim negativnim utjecajem i manipulacijom istraživača.
    14. Da rasprava i konačni zaključci proizlaze iz stvarnih i točnih podataka.
    15. Da rad nije u postupku objave u nekom drugom časopisu.

Ako ste potencijalni recenzent, prije prihvaćanja recenzije provjerite:

• • 1. Da niste ni na koji način povezani s istraživanjem.
    2. Da niste ni u kakvom potencijalnom sukobu interesa (npr. autori su članovi Vašeg istraživačkog tima).